Logopedska Procjena
Logopedska procjena je niz postupaka prikupljanja i obrade podataka. Cilj logopedske procjene je identifikacija potencijalnih teškoća te je temelj za planiranje daljnje podrške i postavljanje adekvatnih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva uspješne logopedske terapije.
Logopedska procjena uključuje:
● intervju s roditeljima
● opservaciju djeteta
● primjenu standardiziranih logopedskih testova
● primjenu ljestvica, lista i baterija testova za procjenu komunikacijskih i
jezično-govornih vještina
● izdavanje pisanog nalaza i mišljenja
● izdavanje smjernica za individualizaciju
● izdavanje pisanog individualiziranog programa oralno-motoričkih vještina
Ovisno o teškoćama djeteta procjenjuje se sljedeće:
● komunikacijske vještine
● jezično razumijevanje
● jezična proizvodnja
● oralno-motoričke vještine
● procjena glasa i tempa govora
● fonološke i artikulacijske vještine (prepoznavanje i izgovor glasova)
● predvještine čitanja i pisanja
● vještine čitanja, pisanja i računanja
Standardizirani testovi omogućuju jasno i precizno smještanje ispitanika unutar grupa i objektivne rezultate, kao i korelaciju s testovima opće kognitivne sposobnosti i s drugim jezičnim testovima. Logopedski Centar Govorni Oblačić opremljen je svim logopedskim testovima.
1. Komunikacijske razvojne ljestvice - KORALJE (Kovačević M., i sur.)
Standardizirane ljestvice kojima se prikupljaju podaci o jezičnom razvoju djeteta počevši od prvih gesta, širenja ranog rječnika, sve do razvoja gramatike. Ljestvice popunjavaju roditelji ili osoba koja dobro poznaje dijete i može procijeniti djetetov jezični razvoj.
Sastoje se od dviju ljestvica:
- Riječi i geste, koja služi za procjenu jezika dojenčeta (od 8. do 16. mjeseca). Rezultati daju uvid u podatke o djetetovom pasivnom rječniku, odnosno riječima koje dijete razumije, kao i aktivnom rječniku, riječima koje dijete govori. Nadalje, procjenjuje se i djetetova uporaba gesta budući da su one vrlo važne u dojenčetovoj ranoj komunikaciji s okolinom i tvore temelje jezičnog razvoja.
- Riječi i rečenice, koja služi za procjenu jezika hodančeta (od 16. do 30. mjeseca). Procjenjuje se aktivno rječničko znanje i uporaba sintakse i morfologije.
Osim za djecu od 8. do 30. mjeseca, Koralje se mogu upotrijebiti za procjenu jezika i nakon 30. mjeseca, ali kod djece koja kasne u jezičnom razvoju.
2. Nove Reynell razvojne jezične ljestvice (NRDLS-HR) (Edwards, S. i sur.; Kuvač Kraljević, J. i sur.)
Nove Reynell razvojne jezične ljestvice (NRDLS-HR) standardizirani su test za otkrivanje jezičnih teškoća. Primjenjuju se u dobi od 2 godine do 7 godina i 5 mjeseci.
Test se sastoji od dvije ljestvice: Ljestvice jezičnog razumijevanja i Ljestvice jezične proizvodnje. Prva ispituje razumijevanje vokabulara i gramatičkih obilježja jezika, dok druga ispituje djetetovu proizvodnju na istim jezičnim obilježjima, čiji rezultati pružaju važne dijagnostičke informacije o jezičnim sposobnostima djeteta.
3. Peabody slikovni test rječnik (PPVT-III-HR) (Dunn, L. M.; Kovačević M., i sur.)
Standardizirani test receptivnog poznavanja rječnika. Namijenjen je osobama u dobi od 2,6 do 90 i više godina.
Test ima visoku pouzdanost. Nakon testiranja, rezultat daje podatak o ukupnom broju riječi koje ispitanik poznaje, a kvalitativnom obradom podataka moguće je detaljnije interpretirati jezično znanje i jezičnu obradu ispitanika. S obzirom da se riječ češće pojavljuje u različitim kontekstima, nego izolirano, povećanje rječnika utječe na razvoj ostalih jezičnih sastavnica, posebice morfologije i sintakse, stoga je navedeni test od iznimne važnosti u procjeni jezičnih teškoća.
4. Test razumijevanja gramatike (TROG-2:HR) (Bishop, V.M.D.; Kuvač Kraljević, J. i sur.)
Standardizirani receptivni jezični test kojim se procjenjuje razumijevanje hrvatske gramatike s obzirom na fleksiju, funkcionalne riječi i redoslijed riječi u rečenici.
Test je široko primjenjiv, obuhvaća dobni raspon od 4. godine, kada je očekivano vrijeme usvojenosti baze i gramatike hrvatskog jezika. Osim procjene razumijevanja gramatike i usporedbe rezultata sudionika prema dobi, testom je moguće identificirati specifična područja teškoća razumijevanja gramatike.
5. Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja (PredČiP) (Kuvač Kraljević, J.; Lenček, M.)
PredČiP testom procjenjuje se djetetova jezična spremnost za ovladavanje početnim školskim vještinama, osobito čitanjem i pisanjem, kao ključnim čimbenicima uspjeha u obrazovanju.
Test je trijažni, s ciljem otkrivanja one djece kod koje postignuća na testu upućuju na jezične teškoće i teškoće početnog čitanja i pisanja. Uvidom u rezultate, logoped indicira daljnju logopedsku procjenu standardiziranim testovima, kako bi se identificirale jezične teškoće.
6. e-POTJEH (Kuvač Kraljević, J. i sur.)
e-POTJEH trijažni je instrument kojem je svrha prepoznavanje djece koja su rizična za nastanak odstupanja u jezičnom razvoju. Test se primjenjuje od treće godine. Uz ispitivanje jezičnih sposobnosti, test omogućuje istovremeno bilježenje podataka o govornim i komunikacijskim obilježjima. Uvidom u rezultate, logoped indicira daljnju logopedsku procjenu standardiziranim testovima.
7. Test za slušno procesiranje (Heđever, M.)
Test – PSP-1 (Poremećaj Slušnog Procesiranja -1) namijenjen je za ispitivanje i otkrivanje poremećaja slušnog procesiranja. Poremećaj slušnog procesiranja senzorički je poremećaj, najčešće pogađa slušanje, razumijevanje govora i učenje te stvara poteškoće u procesiranju auditivnih informacija.